Divčibare centar – lokacija i šta videti?

Mesto Divčibare nalazi se u srcu Maljena i jedno je od najpopularnijih turističkih destinacija u našoj zemlji, poznato po izuzetno blagotvornoj klimi, bogatoj flori i fauni, a danas i brojnim sportsko-rekreativnim sadržajima, kao i dobroj kuhinji.

Divčibare se nalazi nadomak Valjeva, a pristupačno je i iz drugih gradova u Srbiji.

Na Divčibarama od samih početaka turističke aktivnosti rado borave mnogi Beograđani, ali i gosti iz drugih krajeva zemlje.

Divčibare u širem smislu, kao turistički i planinski centar, leži u središtu Maljena na 980 metara nadmorske visine i obuhvata prostor od otprilike 750 hektara.

Iz Beograda, do Divčibara se dolazi Ibarskom magistralom, preko Ćelija kod Lajkovca, Divaca i Mionice.

Samo naselje Divčibare kao centar organizovanog turizma zaživelo je još dvadesetih godina prošlog veka da bi već početkom tridesetih bilo proglašeno za klimatsko turističko mesto od strane Ministarstva trgovine i industrije, koje se tada tako nazivalo.

Uže područje za divčibarsko letovalište odredilo je uskoro i Ministarstvo građevine i time su regulisani planovi izgradnje smeštajnih i drugih ugostiteljskih objekata u Divčibarama.

Do početka svetskog rata, ovo je bilo najcenjenije odmaralište u zemlji.

*** Ne propustite: ponuda apartmana na Divčibarama ***

Divčibare centar – Osnovne informacije

Divčibare su relativno malo planinsko mesto, sa starim, tradicionalnim centrom i jednom novijom tačkom koncentrisanja divčibarskog turističkog života.

Gde god da se smestite, nećete imati teškoća da obiđete čitavo mesto i uživate u raznovrsnoj turističkoj ponudi.

Samo mesto Divčibare lako ćete obići za dan ili dva, te se za vikend u ovom simpatičnom planinskom odmaralištu veoma često odlučuju građani iz okolnih i drugih gradova u Srbiji.

Do Divčibara nije teško stići, a utisci su veoma pozitivni.

Pošto je sam centralni deo mesta Divčibare mali, od njega nije teško stići do staza za pešačenje, skijališta i uopšte prelepe prirode.

Čak i ako odlučite da boravite u privatnom smeštaju ili hotelu nešto udaljenijem od centra, do njega ćete lako stići laganom šetnjom.

Osim ’starog’ zvaničnog centra u kom se nalaze park, a sada i crkva Svetog Pantelejmona, u mestu Divčibare se razvija i ’drugi’ centar, lociran oko hotela Crni vrh.

Sam hotel poseduje odličan restoran, a u blizini se nalaze i Maxi, benzinska pumpa i drugi restorani.

Gde god da se smestite – bićete u centru. Šta se u centru Divčibara može videti i po čemu je on danas karakterističan, pišemo u nastavku teksta.

Šta videti u centru Divčibara?

Centar Divčibara odiše ugodnim planinskim ambijentom, nije pretenciozan i ne narušava prirodne lepote samoga okruženja.

Smeštajni objekti u centru Divčibara nisu napadni i ne spadaju u kategoriju luksuznih, no, posetiocima garantuju kvalitetnu uslugu i pravu domaćinsku atmosferu.

U centru Divčibara nalazi se nekoliko sada već dobro poznatih divčibarskih restorana, u koje redovni posetioci ovog planinskog odmarališta uvek rado svraćaju, a novi gosti planiraju da ponovo posete. O restoranima u centru mesta govorićemo nešto kasnije.

Kroz sam centar današnjeg turističkog mesta Divčibare protiče reka Crna Kamenica, koja se vezuje i za legendu o nastanku imena Divčibare.

Dva kraka izvora ove reke susreću se u samom središtu Divčibara, protičući ispod divčibarske pijace.

Ova reka protiče kroz maljenski predeo i, spajajući se sa rekom Bela Kamenica, čini sada reku Kamenicu, te tako, zajedničkim snagama, bistre divčibarske vode teku dalje put ušća u Zapadnu Moravu.

U centru Divčibara nalazi se veličinom skromna, no, ponudim sasvim zadovoljavajuća pijaca.

Na nekoliko tezgi u srcu mesta možete pazariti kvalitetne domaće proizvode, koji, osim namirnica iz ovog kraja uključuju i atraktivne proizvode od vune.

Pored same pijace nalazi se i turistički info centar, a nedaleko od njega je i autobusko i taksi stajalište.

U turističkom centru Divčibara dobićete sve potrebne informacije o samom mestu, lokacijama za obilazak, izletima i drugim sadržajima iz ponude.

Divčibare – Crkveno-kulturni centar

U centru mesta nalazi se i crkva posvećena Svetom Pantelejmonu. Sama crkva je novijeg datuma, no, dan ovog svetitelja praznovao se u mestu Divčibare još od ranih dana života naselja.

Naime, poznato je da se svakog 9. avgusta dan Svetog Pantelejmona obeležavao u čitavom kraju.

Još u devetnaestom veku, zdrav vazduh i uopšte blaga i prijatna klima Divčibara ukazivale su na moguć razvojni put turizma u ovom kraju, a jedan od onih koji su rado boravili u samom mestu bio je i Melentije Hilandarac, to jest, timočki episkop Melentije Vujić.

On je boravio u takozvanoj ’vladičanskoj kolebi’ u Osečanskim barama i tu su se svakog avgusta održavao i vašar za Svetog Pantelejmona.

Kao što smo pomenuli, danas se u centru mesta nalazi i crkva posvećena ovom svetitelju.

Pored same crkve nalazi se i staza blagog nagiba, pogodna za sankanje na gumama. U pitanju je mali spust, a gume se mogu iznajmiti.

Prema iskustvima posetilaca, na ovoj stazici tokom vikenda vlada velika gužva, te je najbolje posetiti je u neko mirnije vreme.

Uz crkvu Svetog Pantelejmona nalaze se konak i prodavnica sa suvenirima. Sama crkva je podignuta na manjem uzvišenju, a okružuju je drveni mostići preko potoka Žujan.

Izgradnja crkve Svetog Pantelejmona zapravo je obeležila uspostavljanje crkveno-kulturnog centra Divčibara.

Zemljište za podizanje crkve osveštano je 1995. godine, a izgradnji prve crkve na Divčibarama pristupilo se već naredne godine.

Crkvu je projektovao valjevski arhitekta Tihomir Dražić, a dve godine od početka gradnje, rukovodstvo nad projektom je preuzeo prota Stojadin Pavlović.

Crkva Svetog Pantelejmona na Divčibarama završena je 2001. godine.

Na praznik Preobraženja iste godine u crkvi je služena i prva Sveta liturgija.

Sama crkva podignuta je u stilu ranijih crkava-brvnara, čija je arhitektura pogodovala planinskom kraju, odnosno klimatskim i terenskim uslovima.

Crkva Svetog Pantelejmona u centru Divčibara ima u svom posedu i važne svete relikvije.

Starešina manastira Ostrog i potonji dioklijski episkop, iguman Jovan, darivao je ovom hramu relikviju Svetog Vasilija Ostroškog. U crkvi se nalaze i mošti, odnosno čestice moštiju Svete Petke.

Relikvije svetiteljke crkva je dobila na dar od potonjeg valjevskog episkopa, arhimandrita Milutina, starešine manastira Kaona.

U hramu se takođe nalaze i čestice moštiju Svetog Nikolaja Srpskog, odnosno Svetog vladike Nikolaja Velimirovića.

Čestice moštiju vladike Nikolaja hram Svetog Pantelejmona dobio je na dar od monaha iz manastira Sveti Nikolaj, Lelić.

Unutrašnjost crkve je oslikan, dok ulaz u hram krasi lep mozaik. Ikonostas i tronovi izrađeni su u duborezu.

Važno je pomenuti i da ovaj hram ima uveden sistem podnog grejanja, koje boravak u crkvi u hladnim planinskim uslovima čini veoma prijatnim.

Treba reći da je izgradnja crkve Svetog Pantelejmona, kao početak života jednog planinskog crkveno-kulturnog centra, prvi od takvih poduhvata u pogledu planinskog, pre svega letnjeg turizma u Srbiji.

Motivacija za izgradnju jedne ovakve celine jeste da se Divčibare, kao pogodno mesto za odmor, oporavak i rekreativno-sportske aktivnosti učini i centrom okupljanja, intelektualne i kulturne razmene.

Naime, konak je namenjen posetiocima svih životnih dobi, poseduje smeštajne kapacitete i prostor za biblioteku, knjižaru i čitaonicu.

Sam centar je zamišljen kao tačka okupljanja i mesto za održavanje raznih edukativno-zabavnih sadržaja.

Restorani u centru Divčibara

Boravak na Divčibarama ne može se ni zamisliti bez posete nekom od lokalnih restorana.

U centru mesta nalazi se nekoliko restorana na veoma dobrom glasu. Pomenućemo neke od njih.

Restoran Drina jedan je od starijih divčibarskih restorana, poznat po kvalitetnoj usluzi i izvrsnoj domaćoj kuhinji.

Na meniju ovog restorana nalaze se i specijaliteti od ribe, dok su gosti posebno zadovoljni jelima sa roštilja.

Drina je poznata i po odličnoj rakiji iz ovog kraja, kao i dobroj vikend zabavi, budući da se u lokalu vikendom organizuju svirke.

Restoran je lociran preko puta pomenute pijace, neposredno pored šetališta, no, zbog uvučene bašte, atmosfera je miran i veoma ugodna.

Još jedan mnogima omiljeni divčibarski restoran u srcu mesta je etno restoran Mesko Vajat. Gosti ga rado preporučuju za porodične ručkove.

Ovo je restoran sa izuzetnim menijem domaćih jela, među kojima su na glasu i roštilj, i jela ispod sača, kao i kuvana jela.

Mesko Vajat nudi i odličnu kuvanu rakiju, idealan zimski napitak posle šetnje kroz snegom ukrašeno malo Divčibare.

Divčibare centar – Pešačke ture

Iz centra Divčibara pruža vam se mogućnost da obiđete neke od okolnih prirodnih lepota i pešačkih staza.

Jedna od popularnih turističkih staza praktično je locirana u sam centar mesta, nije zahtevna , veoma je dobro obeležena i uređena za uspon do vidikovca Golubac, što je njen krajnji cilj.

Staza počinje od crkve Svetog Pantelejmona, prolazi kraj nove pijace i, preko potoka, stiže do najveće ski staze na Divčibarama, Crni vrh.

Dalje vodi asfaltiranim putem do benzinske pumpe, te do odmarališta Stevan Filipović, odakle se dalje kreće ka vrhu Golubac (1056 metara nadmorske visine).

Turistički razvoj centra

Za kraj, trebalo bi pomenuti kako je samo mesto Divčibare steklo popularnost letnjeg odmarališta, a onda i omiljene zimske destinacije za skijaše.

Blagotvorno delovanje maljenske i divčibarske klime uočio je još Miloš Obrenović, koji je ovaj kraj često posećivao.

Samo mesto je postojalo još u davnom petnaestom veku, ali u kasnijim periodima nije bilo uvek upisano kao selo.

Početkom dvadesetog veka pokrenuta je inicijativa za otvaranje turističkog odmarališta.

U svojoj prvoj, letnjoj turističkoj sezoni, Divčibare je imalo dvadeset brvnara za smeštaj gostiju, da bi taj broj znatno porastao sve do početka Drugog svetskog rata, kada divčibarski turizam zamire usled teških ratnih okolnosti.

Međutim, potencijal ove izuzetne lokacije i bisera valjevskog kraja nije zaboravljen, te je Divčibare posle rata ponovo zaživelo.

Centar Divčibara i sadržaji šireg turističkog centra danas privlače brojne posetioce kako u zimskoj, tako i u letnjoj sezoni.

Srodni tekstovi